Pretraga web stranice:
Zadnje ažuriranje: 07.10.2014.
Vodič po Golom otoku
VLADIMIR BOBINAC:
VODIČ KRETANJA PUTEVIMA GOLOG OTOKA / zemljopisna karta Golog otoka u prilogu


Vladimir Bobinac je autor još neobjavljenog autobiografskog životopisa “Informbirovac-R12” , gdje je opisao svoj put od zagrebačkog studenta koji je poslan na “preodgoj” na Goli otok, a danas povremeno vodi turističke grupe po Golom otoku. Ovo poglavlje predstavlja završni dio tog životopisa.
Vladimir Bobinac, Krk


Objavom Rezolucije Informacionog biroa 28.o6.1948 g. dolazi do raskida odnosa sa članicama Informacionog biroa i vodećim SSSR-om i preko noći se mijenjaju mjerila vrijednosti vodećih ličnosti Staljin - Tito.
Dijelu članstva KPJ zbunjenom nastalim pomjenama nameće se pitanje a ZAŠTO ?
Bila je dovoljna i sumnja, u tako kritičnim danima, da se dospije u zatvor pod optužbom prihvaćanja stavova kobne Rezolucije.
Val sumnje vladajućih u odanost članstva KPJ puni zatvore, dovodi do potrebe izoliranja osumnjičenih i specijalnim metodama primijenjenim prema zatvorenicima na Golom otoku "očistiti" društvo od mogućih neznanih neprijatelja.


Površina Golog otoka od 4,7 km2 bila je dovoljna za četiri logora na otoku. Najviši vrh Glavina izdiže se iznad mora na 227 m i na njemu su iskopani rovovi i postavljena osmatračnica.
Otok se nalazi između dva nenaseljena otoka, otoka Prvića i otoka sv. Grgur, te na južnoj strani nasuprot strmih stijena otoka Raba.
Na obali u dužini 145 km razvukla se planina Velebit sa malo naseljenih mjesta u priobalju.
Klimatski otok je poznat po žarkim i sušnim ljetima, a zimi po jakom pa čak i orkanskom vjetru, buri, koji se ruši s planine Velebit na more i otok.
Odabir mjesta za otvaranje logora za političke nepodobne građane morao je udovoljiti slijedećim uvjetima:
  • izoliranost
  • tajnost
  • nemogući bijeg

Nakon uvida koji su obavili organi UDB-e (Uprave državne bezbednosti) Goli otok u potpunosti je udovoljavao ovim uvjetima.
U prostoru između ovih otoka uvedena je zabrana plovidbe brodovima.
Danas, ulaskom broda u taj prostor i plovljenjem uz sjeveroistočnu obalu otoka sv. Grgur, ispod stijena koje se vertikalno ruše u dubine tamno plavog mora, pažljivim promatranjem uočit će te niz bunkera - utvrđenja, sakrivenih u kamenjaru rubnih dijelova otoka, građenih radom kažnjenika.
Planski građena utvrđenja predviđena su za obranu otoka s mora na kojima se nalaze logori za političke zatvorenike, jer u slučaju vojne intervencije SSSR-a i graničnih država istočnog bloka ovi otoci bili bi sigurno u prvom planu napada. U godinama 1949/50/51 postojala je moguća vojna intervencija.
Prije okretanja broda prema Golom, na otoku sv. Grguru u uvali otvorenoj prema Velebitu, nalaze se vidljivi ostaci logora za žene koji je izgrađen i otvoren 1949 godine.



slika 1. Ostaci logora na Grguru


Na Golom otoku od rta Sajalo otvara se uvala Melna i tu su vidljivi prvi objekti na otoku. Prvobitno za boravka političkih zatvorenika ovdje se nalazilo malo brodogradilište za servisiranje brodova drvene građe u službi logora i uprave. Sada su ovdje radione i pristanište. U pilani rezano je drvo dopremljeno sa Velebita.
Brod uplovljuje u uvalu Mala Tetina, kažnjenički pogrešno nazvana Mala draga, prvo pristanište na otoku na ulazu kojeg je bunker - stražar.
Iznad pristaništa lijevo, već sa broda vidite zgradu izgrađenu od golootočkog kamena 1949. godine, to je prvi objekt građen na otoku.

Od broda, pristaništa, krenite putom oko 50 metara do prvog odvojka za skretanje u desno.

I.

Na ovom mjestu nalazio se prvi od četiri logora na otoku. Prvi kažnjenici dovedeni su 9.VII.1949 godine. Ovdje, na tom mjestu, došlo je i do prvog sukoba između kažnjenika. Dvojica su u sukobu ubijena a tridesetak je prebijeno. Sve se odigravalo na očigled službenika logora i policije iz osiguranja.

II.


slika 2. "Hotel"

Desnim putom, laganom uzbrdicom, nakon oko 6o metara stižete do zgrade "Hotela" izgrađene 1950. g. u kom se nalazila Uprava logora Iza lijepog pročelja ove zgrade, u pozadini, nalazile su se sobe, prostorije oficira isljednika, kamo su kažnjenici dolazili na raport i ispitivanje.

III.

Prolazom ispod arkada "Hotela" izlazite na betonirani široki put i na prvom odvojku u lijevo možete skratiti šetnju i ponovno skretanjem u lijevo doći do pristaništa. Nastavite li kretanje, prvobitnim putom sa desne strane pogled prati strmu rušeću u more obalu otoka Raba.
Pogledajte sa puta na rt u moru, između planine Velebit i nasuprot otoka Raba u procjepu nazire se otok Pag.
Na putu stanite i odmorite se u sjeni stabala.
Šumu, svako drvo u njoj, podigao je i uzgojio Čovjek kažnjenik.

IV.

Put vas dovodi do uvale Velika draga na kraju koje se sakrivena od pogleda s mora nalazi službenim imenom Velika žica izgrađena rukama prvih kažnjenika l950. godine.
Blagim silaskom puta povrh mora u pozadini otoka pogled plijene osunčani ili osniježeni vrhovi planine Velebit.
Stanite na mjestu s kojeg se pruža pogled na Žicu. Ovdje u 15 paviljona nastambe su kažnjenika, a u dva posljednja na vrhu Žice bolnica. Vremenom žica je uklonjena. Paviljoni porušeni.


slika 3. Žica


Na prostoru na dnu Žice poduža zgrada sa lijeve strane su pekara, kuhinja i "kinodvorana" sa sjedištima na tlu na tucanom kamenu.
Sa ovog puta ako želite ući i prošetati prostorom Žice odvojite se i krenite drugim putem u desno kojim stižete do ulaza u Žicu. Ne zaboravite "Tko uđe nek se kani svake nade" (Dante, "Pakao").
Uđite, popnite se stepenicama, prođite kroz zgradu koja presijeca nekadašnju Žicu i stižete do dijela logora sa još vidljivim ostacima temelja nekadašnjih paviljona.
U Žici u danu nalazilo se oko 3.500 kažnjenika.


slika 4. Zatvor


V.

Izlazom iz Žice dolazite na put kojim ste se prije kretali i nastavite kretanje dalje u suprotnom smjeru i oštrom uzbrdicom stižete do zgrade u koju možete ući i prolazom kroz nju stižete u zatvorsko dvorište. U ovoj zgradi nalazila se policija, ili, kako su ih kažnjenici morali oslovljavati, "komandiri". Pogledom uokolo sa dvorišta vidite prozore tamnice.
Izlazom, okrenuti zgradi leđima, sa lijeve strane vodi put do trećeg logora na otoku, službenim nazivom R-5 (Radilište pet). Logor se nalazio u Senjskoj uvali okrenutoj prema Velebitu.
Ovdje su l950./51. g. izdržavale kaznu žene - političke osuđenice.
Sa istog mjesta gledano desno je kamenom ograđena cisterna a povrh nje naplava za sabiranje kiše.
Popnite se i pogledajte naplavu, a odavde se pruža pogled na Žicu.

VI.

Krenite još jednim usponom i na sljemenu uspona sa lijeve strane puta, čudo rada – tlo, nekada kamen, batom u rukama Čovjeka poravnato, donesenim kamenom na tragaču iz kamenoloma popločano i načinjeno ovo sabiralište kiše površine oko 16.ooo metara kvadratnih.


slika 5. Naplava

Sa desne strane puta suprotno od naplave na udaljenosti cca l km zračne linije nalazio se četvrti logor na otoku. Ovdje je zaostala iskopana rupa dubine 8 m i promjera 2o m koju su u traženju boksita u Prvom svjetskom ratu iskopali zarobljeni od austro-ugaraske ruski vojnici i zaboravljena, da bi se 1950. godine netko sjetio i u rupi smjestio logor za političke osuđenike. Službeno to je R- 101 (radilište 101), kažnjeničkim nazivom Petrova rupa. Rupa, R - 101, je zatrpana, tragovi loših dana izbrisani su.

VII.

Blagim silaskom puta stižete do "ulice" radionica. Ovdje su proizvodne radionice prvobitno za potrebe logora i radilišta, a kasnije dograđene i proširene. Pokušajte pročitati parole ispisane na zidovima crvenom bojom i složiti vremenom izbrisana slova u parolu: MI GRADIMO GOLI OTOK - GOLI OTOK GRADI NAS .


slika 6. Ulica


Na kraju "ulice" uđite u veliku halu metalsko-bravarske radionice i prolazom kroz halu izlazite na prostrani betonirani prostor. Iznad ovog "dvorišta" nalazi se kamenolom. Put "dvorištem" vodi vas do zgrade koju vidite s leđa, dugi zid od kamena. Priđite zgradi s njena pročelja i pred vama je ulaz u "Kuglanu". Gradnja zgrade dovršena je 1951 godine. Služila je za boravak službenika logora u slobodno vrijeme. Unutar zgrade izgrađena je staza kuglane i otuda i naziv "kuglana". Sada se u tom lijepom prostoru nalazi "kino" gdje možete vidjeti projekcije slika građevina na otoku.


slika 7. Kuglana


Izlaskom iz "kuglane" krenite putem mimo igrališta. Sa desne strane puta pogledom preko igrališta vidite zid od kamena, "kulisu" starog kaštela, građen kako bi korisnicima pružio ugođaj viteštva.

VIII.

Blagim skretanjem puta u lijevo sa desne strane pred vama je katna zgrada kažnjeničkim nazivom "kamena".


slika 8. "Kamena" zgrada


To je prva zgrada građena na otoku 1949. godine. Prvobitno ovdje je bila Uprava logora, a kasnije sjedište policije -"komandira".
Uđite, razgledajte zgradu i izađite iz nje na vrata prema moru na prostranu terasu ispod koje se nalaze ćelije samice. Znatiželjnici mogu zaviriti u taj prostor kroz naknadno u zidu probijen otvor, prilazom iza zapadnog zida terase.
Sa ove terase vode stepenice prema moru kojima stižete do pristaništa, do restorana i vašega broda.

IX.

Laganom šetnjom ovim putem u trajanju dva sata i dužini oko 2,5 km obišli ste logor, prvi poslijeratni logor u Evropi.
Putovi i objekti koje ste obišli ovom šetnjom građeni su rukama ljudi, političkih zatvorenika u jednom lošem danu.

Goli 2008 g.
Pripremio: Vladimir Bobinac, kažnjenik na Golom otoku


Početak i kraj

Redoslijed događaja:
  • prva grupa osuđenika dovedena na otok 09.o7.1949 g.
  • politički osumnjičeni i suđeni kažnjenici na otoku izdržavaju kaznu do 1958 g.
  • od 1958 do 1988 godine otok postaje zatvor za osuđenike za kriminalna djela.

Broj političkih zatvorenika presudom suda ili suđenih administrativnom mjerom bez suda: društveno korisnim radom pod optužbom neprijateljskog djelovanja na liniji Rezolucije Informacionog biroa, bilo je prema podacima sačuvanim u Državnom arhivu u Zagrebu 16.731 osoba.

Umrlih na otoku i opet prema podacima iz Državnog arhiva u Zagrebu bilo je 450 osuđenika.

Tko zna ?

Otok Goli i otok sv. Grgur jednog će dana biti Spomen područje ili još nešto više:
PORUKA I OSUDA ZLOSTAVLJANJA NEMOĆNOG ČOVJEKA BILO GDJE I U IME BILO KOGA !